Radioterapija (zračenje) kod raka dojke

Što je radioterapija

Radioterapija predstavlja jedan od ključnih pristupa u liječenju malignih bolesti, koristeći ionizirajuće zračenje kako bi ciljano uništila ili oštetila tumorske stanice. Ionizirajuće zračenje uzrokuje oštećenje DNA unutar tumorskih stanica, što rezultira gubitkom sposobnosti daljnjeg dijeljenja stanica i u konačnici njihovim odumiranjem.

Kod radioterapije odumiranje tumorskih stanica ne nastupa odmah, nego se ono događa nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci nakon završetka terapije.

Planiranje programa zračenja zahtijeva suradnju raznih stručnjaka, uključujući specijaliste radioterapije, onkologije, inženjere medicinske radiologije i medicinske fizičare, kako bi se osigurala optimalna terapija za svakog pacijenta.

Radioterapija kod raka dojke

Radioterapija predstavlja važan dio liječenja raka dojke. Obično se primjenjuje kao adjuvantna terapija nakon kirurškog zahvata (poštedna operacija ili mastektomija) kako bi se uništile preostale tumorske stanice, smanjio rizik od recidiva bolesti i povećala stopa preživljenja.

Radioterapija je integrirani dio liječenja raka dojke, koji obuhvaća kirurški zahvat, kemoterapiju, antihormonsku terapiju, ciljanu terapiju ili imunoterapiju, ovisno o karakteristikama tumora i zdravstvenom stanju pacijentice.

Cilj je osigurati pacijentima najučinkovitiji tretman s minimalnim nuspojavama kako bi se poboljšala prognoza i kvaliteta života.

Indikacije za radioterapiju kod raka dojke

Indikacije za radioterapiju kod raka dojke su različite, a odluka o primjeni terapije treba biti prilagođena svakoj pacijentici. Odluka se temelji na različitim faktorima poput stadija bolesti, karakteristika tumora i zdravstvenog stanja pacijentice.

Prema indikacijama radioterapiju dijelimo na:

- Adjuvantnu radioterapiju nakon kirurškog zahvata – provodi se kako bi se uništile preostale tumorske stanice u dojci i smanjio rizik od recidiva.

- Zračenje regionalnih limfnih čvorova – može smanjiti učestalost recidiva raka dojke kod pacijentica s pozitivnim limfnim čvorovima.

- Neoadjuvantnu radioterapiju - kod određenih vrsta tumora radioterapija se može primijeniti prije kirurškog zahvata kako bi se smanjila veličina tumora i olakšalo kirurško uklanjanje.

- Palijativnu radioterapiju – kod metastatskog raka dojke radioterapija se može koristiti za ublažavanje simptoma.

Cilj radioterapije

Osnovni cilj radioterapije je uništavanje preostalih tumorskih stanica nakon kirurškog zahvata, uz minimalnu izloženost okolnog zdravog tkiva zračenju.

Iako radioterapija oštećuje i zdrave i tumorske stanice, zračenje ima veći utjecaj na tumorske stanice u usporedbi sa zdravima. Tumorske stanice rastu i dijele se brže od zdravih, manje su organizirane te im je zbog toga teže popraviti štetu nastalu zračenjem. Radi toga se tumorske stanice lakše uništavaju zračenjem, dok se zdrave stanice lakše oporavljaju i preživljavaju liječenje.

Radioterapija djeluje na uništavanje ili smanjenje veličine tumorskih stanica kroz različite mehanizme:

- Oštećenje DNA - visokoenergetske zrake koje emitira radioterapija uzrokuju oštećenje DNA u tumorskim stanicama. Oštećenjem DNA, stanica gubi sposobnost daljnjeg dijeljenja, što dovodi do njenog odumiranja.

- Poremećaj staničnog ciklusa - radioterapija može ometati normalan stanični ciklus, što dovodi do prekida diobe tumorskih stanica i njihove smrti.

- Oštećenje krvnih žila - zračenje može oštetiti krvne žile koje tumorsko tkivo opskrbljuju krvlju što može uzrokovati nedostatak kisika u tumorskom tkivu i dovodi do smrti tumorskih stanica.

Jedan od ciljeva radioterapije kod liječenja raka dojke je smanjenje rizika od recidiva. Nakon kirurškog uklanjanja tumora, postoji mala vjerojatnost da tumorske stanice ostanu prisutne u preostalom tkivu dojke ili limfnim čvorovima. Zračenjem se ciljano uništavaju preostale tumorske stanice, što smanjuje rizik od lokalnog recidiva.

Planiranje radioterapije kod raka dojke

Izvor zračenja u radioterapiji je uređaj linearni akcelerator. Ovaj uređaj generira visokoenergetski snop zraka, koje se precizno usmjeravaju na tumorsko tkivo ili ležište tumora kako bi se ciljano uništile tumorske stanice. Linearni akcelerator omogućuje kontroliranu isporuku zračenja visokom preciznošću, prilagođenu svakom pacijentu.

Prije početka radioterapije važno je provesti planiranje liječenja. To uključuje CT simulaciju koja je ključna za preciznu provedbu radioterapije i postizanje uspješnih rezultata liječenja.

Uređaj za CT simulaciju sličan je dijagnostičkom CT uređaju, ali je prilagođen za planiranje radioterapije. Stol na kojem pacijent leži tijekom CT simulacije dizajniran je tako da se može pomicati, kako bi se postigla optimalna pozicija pacijenta.

Pacijent se pozicionira na stolu za CT simulaciju. Za imobilizaciju tijela i sprječavanje pokreta tijekom simulacije, a kasnije i radioterapije, koriste se razni fiksatori, uključujući posebne jastučiće postavljene oko dijelova tijela radi osiguranja stabilnosti.

Prvi korak u CT simulaciji je lokalizacija ležišta tumora ili područja rizika. Na temelju CT simulacije određuje se ciljni volumen, područje koje treba zračiti radi uništenja eventualno preostalih tumorskih stanica ili gdje postoji visoki rizik od recidiva tumora.

CT simulacija se koristi za određivanje optimalnog smjera i oblika polja zračenja, tj. područja koje će biti izloženo zračenju. Cilj je usmjeriti zračenje na ciljni volumen, a da se pri tome što više sačuva okolno zdravo tkivo.

Doza zračenja prilagođava se svakom pacijentu individualno, uzimajući u obzir ciljni volumen, minimalni utjecaj na okolno zdravo tkivo i organe te kombinaciju s drugim terapijama.

Ukupna doza potrebnog zračenja podijeljena je na frakcije koje se primjenjuju tijekom određenog vremenskog razdoblja. Umjesto primjene cjelokupne doze odjednom, frakcionirana terapija omogućuje pacijentima primanje manjih doza zračenja dnevno. Frakcije zračenja primaju se pet dana u tjednu tijekom nekoliko tjedana, s pauzom od dva dana, odnosno vikendom.

Frakcionirana terapija smanjuje nuspojave i omogućuje tijelu oporavak između terapija.

Jedna frakcija zračenja traje samo nekoliko minuta, a sam postupak je bezbolan, iako pacijenti mogu osjetiti blage trnce ili toplinu u zračenom području.

Prije zračenja tijelo se precizno pozicionira i važno je ostati potpuno miran. Nakon završetka terapije zračenjem, pacijenti se mogu odmah vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.

Vrste radioterapije kod raka dojke

Radioterapija kod raka dojke primjenjuje se na nekoliko načina.

Osnovne metode zračenja kod raka dojke uključuju:

- EBRT (External beam radiation therapy) ili eksternu terapiju zračenjem,

- Brahiterapiju,

- Intraoperativno zračenje.

‍

Eksterna radioterapija (EBRT)

Kod EBRT ili eksterne radioterapije, zračenje se usmjerava izravno iz uređaja (linearni akcelerator) na ležište tumora i područje limfnih čvorova u blizini dojke.

Cijev linearnog akceleratora okreće se oko pacijentice kako bi omogućila isporuku zračenja iz različitih kutova, dok pacijentica leži mirno na stolu. Tijekom zračenja pacijentica drži ruke iznad glave kako bi se osigurala bolja izloženost područja dojke zračenju.

Eksterna radioterapija provodi se pet dana tjedno nekoliko tjedana u kontinuitetu, s pauzom od dva dana. Ovaj oblik terapije naziva se frakcionirana terapija, što dopušta tijelu oporavak između tretmana. Preciznost usmjeravanja zračenja pažljivo se nadzire radi maksimalne terapijske koristi uz minimalne nuspojave.

‍

Brahiterapija

Brahiterapija je metoda liječenje raka dojke kod koje se radioaktivni izvori postavljaju izravno u tkivo dojke, koristeći aplikatore ili fleksibilne katetere. Ovaj postupak obično se izvodi u lokalnoj anesteziji, a izvori ostaju postavljeni tijekom kraćeg razdoblja kako bi se omogućila unutarnja radioterapija na mjestu s kojeg je odstranjen tumor.

Radi se o zračenju na kratkoj distanci između izvora zračenja i zračenog tkiva, što rezultira brzim opadanjem doze zračenja. Time se osigurava da okolno tkivo primi vrlo malu dozu u usporedbi s ciljanim područjem.

Brahiterapija omogućuje preciznu isporuku visokih doza zračenja na točno određeno mjesto, uz minimalnu izloženost zdravog okolnog tkiva.

‍

Intraoperativna radioterapija

Intraoperativna radioterapija (IORT) kod raka dojke je metoda u kojoj se kompletna doza zračenja može primijeniti tijekom operativnog zahvata uklanjanja tumora dojke.

Nakon kirurškog uklanjanja tumora, poseban uređaj za zračenje postavlja se u tkivo dojke, a zračenje se primjenjuje izravno na područje gdje je tumor bio lokaliziran. Na ovaj način omogućuje se precizna isporuka zračenja tijekom same operacije, uz minimalnu izloženost zdravog okolnog tkiva.

Intraoperativno zračenje nudi niz prednosti, uključujući smanjenje trajanja liječenja, očuvanje okolnog zdravog tkiva te mogućnost izbjegavanja dodatnih terapija zračenja nakon operacije.

Nuspojave radioterapije

Nuspojave radioterapije mogu se podijeliti na akutne i kasne, ovisno o vremenskom periodu kada se javljaju.

Nuspojave radioterapije kod raka dojke mogu varirati od osobe do osobe. Različiti faktori poput općeg zdravstvenog stanja, doze zračenja ili individualne osjetljivosti mogu utjecati na vrstu i intenzitet nuspojava kod pacijentica.

Neke pacijentice mogu doživjeti blage nuspojave, dok druge mogu imati ozbiljnije probleme. Redovita komunikacija s medicinskim osobljem, uključujući onkologa, važna je kako bi se pravovremeno reagiralo na eventualne nuspojave.

‍

Akutne (rane) nuspojave zračenja

Akutne nuspojave zračenja kod raka dojke često se javljaju tijekom ili neposredno nakon završetka radioterapije. Većina ovih nuspojava obično je reverzibilna, što znači da se simptomi smanjuju i nestaju nakon završetka liječenja.

Najčešće akutne nuspojave zračenja:

- crvenilo kože (eritem) praćeno osjećajem topline, osjetljivošću kože ili svrbežom,

- ljuštenje kože,

- osjetljiva i bolna dojka,

- umor koji se može javiti tijekom samog liječenja i trajati nekoliko tjedana nakon zračenja,

- poteškoće s gutanjem,

- promjene u apetitu

- oticanje dijela ili cijele dojke,

- kašalj.

Uobičajeno je da se akutne nuspojave postupno smanjuju i nestaju unutar nekoliko tjedana nakon završetka radioterapije.

‍

Kasne nuspojave zračenja

Kasne nuspojave zračenja dojke mogu se pojaviti mjesecima ili čak godinama nakon završetka liječenja.

Najčešće kasne nuspojave zračenja:

- limfedem može nastati uslijed oštećenja limfnih žila zračenjem, što može uzrokovati nakupljanje limfe i oticanje tkiva,

- fibroza ili formiranje ožiljnog tkiva u području koje je zračeno,

- promjene u veličini ili obliku dojke,

- promjene u boji kože na području koje je zračeno (hiperpigmentacija),

- problemi sa srcem i plućima vrlo rijetko mogu biti kasna nuspojava zračenja.

Neće sve pacijentice doživjeti kasne nuspojave zračenja. Ukoliko se pojave, intenzitet može varirati ovisno o dozi zračenja i općem zdravstvenom stanju pacijentice.

Njega kože tijekom radioterapije

Tijekom radioterapije koža može postati osjetljiva te se mogu pojaviti nuspojave poput crvenila, suhoće, svrbeža, iritacije ili opeklina. Zbog toga je važno pravilno njegovati kožu i zaštititi zračeno područje od potencijalnih iritansa.

Savjeti za njegu kože tijekom radioterapije:

- nosite široku, pamučnu odjeću preko zračenog područja,

- tuširajte se toplom vodom i blagim proizvodima za tuširanje,

- isključivo koristite kreme koje vam je preporučilo medicinsko osoblje,

- nemojte nanositi parfeme, losione, dezodoranse ili antiperspirante na zračeno područje,

- nemojte brijati zračenu kožu,

- izbjegavajte vruće kupke, tuševe ili komprese na zračenom području kako biste spriječili dodatno iritiranje kože,

- ne stavljajte flastere na zračeno područje,

- izbjegavajte plivanje u bazenima,

- izbjegavajte sunčanje tijekom i nakon završetka radioterapije,

- tijekom ljetnih mjeseci zaštitite zračeno područje zaštitnim faktorom trideset ili višim.

Pravilna njega kože tijekom radioterapije važna je za očuvanje njezine zdravstvene i estetske funkcije te za smanjenje rizika od nuspojava koje mogu utjecati na kvalitetu života.

Kako olakšati proces liječenja zračenjem

Kako bi se olakšao proces liječenja i smanjile nuspojave, donosimo nekoliko važnih savjeta:

- tijekom zračenja nemojte nanositi dezodoranse, antiperspirante, losione ili parfeme,

- uklonite sav nakit,

- slijediti upute medicinskog osoblja,

- važno je prijaviti sve simptome ili nuspojave medicinskom osoblju kako bi vam pružili smjernice i podršku te ih adekvatno tretirali,

- razgovarajte s obitelji, prijateljima ili potražite psihološku pomoć ako osjetite potrebu, podrška i razumijevanje mogu biti od velike pomoći,

- educirajte se o njezi kože, prehrambenim smjernicama i tjelesnoj aktivnosti tijekom liječenja zračenjem,

- pijte dovoljno tekućine tijekom zračenja kako bi se tijelo hidratiziralo.

Rizici radioterapije manji su od dugoročne dobrobiti

Radioterapija ima mnogo manje rizika u usporedbi s brojnim dobrobitima koje može pružiti u liječenju raka dojke.

Dugoročna dobrobit radioterapije uključuje:

- lokalnu kontrolu tumora - radioterapija može spriječiti recidiv na području dojke ili regionalnih limfnih čvorova,

- smanjenje rizika od metastaza – terapija zračenjem može smanjiti rizik od širenja bolesti i pojavu metastaza,

- poboljšanje kvalitete života – radioterapija može ublažiti simptome bolesti kod pacijentica s metastazama,

- psihološka dobrobit - dugoročno uspješno liječenje raka dojke daje osjećaj kontrole nad bolešću i pruža pacijenticama psihičku stabilnost.

Radioterapija, iako nosi određene rizike, pruža dugoročnu korist koja može značajno poboljšati ishode liječenja raka dojke. U kontekstu dugoročnih rezultata, rizici povezani s radioterapijom često su manji u usporedbi s njihovim pozitivnim učincima na preživljenje i kvalitetu života pacijentica.

‍

Izvor: Crosbi, Dabar, Breastcancer.org, ESMO, Onkologija.net, Science direct, Croris, Cybermed, Breastcancernow.org