Što je rak dojke - osnovne informacije, faktori rizika, simptomi i liječenje

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena. U Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli oko tri tisuće žena, a preko sedamsto ih umire. Svaka desete žena će tijekom svog života oboljeti od ove zloćudne bolesti, najčešće se javlja iznad pedesete godine života, iako je sve više mlađih žena koje obolijevaju. U Hrvatskoj je pojavnost ovog oblika raka kod muškaraca oko jedan posto.

Rak dojke raste polagano, smatra se, da bi dosegao veličinu od jednog centimetra treba šest do osam godina. Iako je rak dojke najčešća zloćudna bolest kod žena, ako se otkrije na vrijeme, izlječiv je u gotovo 98 % slučajeva. Svaka žena koja primijeti bilo kakvu promjenu na dojkama, treba se odmah javiti svom liječniku.

‍

Što je rak dojke

Svaka stanica u našem tijelu ima svoj stanični ciklus - raste, dijeli se i odumire kada je oštećena. Stanice raka razvijaju se iz zdravih stanica, mijenjaju svoja svojstva, nekontrolirano rastu i dijele se uništavajući zdravo tkivo. Proces transformiranja zdravih stanica u zloćudne dovodi do formiranja tumora ili raka dojke.

Rak dojke najčešće nastaje u kanalićima kojima mlijeko dolazi do bradavica ili žlijezdama koje proizvode mlijeko. Rijetko rak dojke može nastati u masnom ili fibroznom vezivnom tkivu dojke.

Ovisno o stadiju raka dojke, zloćudne stanice se mogu proširiti u zdravo tkivo dojke ili u limfne čvorove ispod pazuha (aksilarni limfni čvorovi). Ako se stanice raka probiju do limfnih čvorova, mogu putovati limfnom tekućinom u udaljene dijelove tijela.

‍

Vrste raka dojke

Osnovna podjela raka dojke je na neinvazivni (in situ) i invazivni.

Neinvazivni (in situ)

Neinvazivni karcinom ima sve karakteristike zloćudnog tumora, ali ne uništava okolno zdravo tkivo, jer je lokaliziran.

Vrste karcinoma in situ

- Duktalni karcinom in situ (DCIS) - nastaje u mliječnim kanalićima dojke. Naziva se neinvazivnim, jer se nije proširio izvan mliječnih kanalića u okolno tkivo. Smatra se stadijem 0 raka dojke. Obično nema simptome. U malom broju slučajeva kada se simptomi pojave, to su kvržica u dojci ili iscjedak iz bradavice.

- Lobularni karcinom in situ (LCIS) - nastaje u režnjevima, odnosno mliječnim žlijezdama dojke. Ne uzrokuje simptome, ali nakon što se otkrije potrebna je redovita kontrola, obzirom da kod žena s ovom vrstom raka dojke postoji vjerojatnost za razvoj invazivnog raka u bilo kojoj dojci, ne nužno u onoj u kojoj je nađen.

Invazivni rak dojke

Invazivni rak dojke je maligna tvorba koja se proširila izvan mjesta nastanka, kanalića ili režnjića, u okolno tkivo ili izvan dojke.

Vrste invazivnog raka dojke:

- Invazivni duktalni rak dojke - javlja se otprilike kod 80 % slučajeva raka dojke. Nastaje u mliječnim kanalićima te se širi u okolno tkivo dojke. Vremenom se može proširiti u limfne čvorove ili udaljene organe. Simptomi su kvržica, uvučena bradavica, crvenilo, svrbež, oticanje dojke, iscjedak iz bradavice.

- Invazivni lobularni rak - nastaje u režnjićima dojke. Javlja se otprilike kod 10 % slučajeva invazivnog raka dojke. Može metastazirati u udaljenije dijelove tijela i teže ga je dijagnosticirati. Simptomi su oteklina ili zadebljanje na dojci, crvenilo, bol ili iscjedak iz bradavice.

Svaka vrsta raka dojke ponaša se različito. Neki rastu sporo, teže se otkrivaju i metastaziraju tek kada postanu veći, dok su drugi agresivniji, rastu brže i brže se šire u udaljene dijelove tijela. Isti rak dojke se kod različitih žena može ponašati različito.

Rijetke vrste raka dojke

Trostruko negativan rak dojke - invazivna vrsta raka, koji je negativan na estrogenski i progesteronski receptor kao i HER2 negativan. Simptomi su slični kao i kod svih drugih oblika raka dojke.

Upalni rak dojke - rijedak i agresivan oblik raka dojke sa simptomima koji se razlikuju od drugih tipova raka. Simptomi su oticanje i crvenilo dojke, koža izgleda narančine kore, dojka je toplija od zdrave, svrbež kože i oticanje limfnih čvorova pod pazuhom.

Pagetova bolest - rijedak oblik raka dojke koji se pojavljuje na bradavici ili koži dojke. Maligne stanice nalaze se u površinskom sloju kože. Simptomi su svrbež i crvenilo bradavice, uvučena bradavica, iscjedak iz dojke, ljuštenje, perutanje ili zadebljanje kože oko bradavice.

Medularni karcinom dojke - karakterizira ga prisutnost zbijene, mekane i dobro ograničene tvorbe u dojci. Javlja se kod žena mlađih od 50 godina i često se javlja u obiteljima s nasljednim oblicima raka dojke.

Tubularni karcinom dojke – karakterizira ga prisutnost malih cjevastih struktura (tubi) u tumoru. Ostali simptomi su bol, promjene na bradavici ili koži dojke i iscjedak iz bradavice.

Mucinozni karcinom dojke - invazivni karcinom dojke porijeklom od duktalnog epitela. Simptomi su prisutnost palpabilne mase, promjene oblika ili veličine dojke, sluzav ili krvav iscjedak iz dojke.

‍

Što uzrokuje rak dojke

Nije točno poznato što uzrokuje rak dojke, ali ono što se zna je da oštećenje i mutacija DNA stanice u tkivu dojke uzrokuje nekontrolirani rast i razmnožavanje stanica dojke te se takve stanice dijele brže od zdravih i formiraju tumorsku masu. Posljedica tog procesa je formiranje malignog tumora.

Istraživanja su pokazala da pojedini faktori rizika (hormoni, dob, okoliš, način života) mogu povećati rizik od razvoja raka dojke. Unatoč tome, još uvijek nije jasno zašto pojedini ljudi koji nisu izloženi navedenim faktorima rizika obole od raka, a oni koji jesu nikada ne obole.

‍

Faktori rizika za razvoj raka dojke

Postojanje nekog od ovih faktora ne znači nužno da će osoba i oboljeti od raka, ali postoje rizični faktori na koje bi se trebala obratiti pozornost, naročito ako žena ima genetske predispozicije, tj. ako u obitelji postoji rak dojke kod majke, bake, tete ili sestre.

Rak dojke nije uvjetovan samo genetskom predispozicijom pa treba obratiti pažnju i na druge uzroke njegovog nastanka.

Neki od faktora rizika su:

- ženski spol,

- dob,

- genetska predispozicija,

- spolni hormoni,

- dugotrajna upotreba kontracepcijskih pilula,

- pretilost,

- prva menstruacija prije dvanaeste godine,

- alkohol.

‍

Simptomi raka dojke

Iako je u većini slučajeva kvržica prvi od simptoma raka dojke, postoji cijeli niz simptoma, koji nisu tako očiti, a mogu upućivati na to da se događa nešto zbog čega bi se trebalo obratiti liječniku. Pojava bilo kakvih promjena na dojci, ne znači nužno da se radi o raku dojke, međutim, važno je utvrditi da li je promjena benigna ili se trebaju obaviti daljnje pretrage.

Simptomi koji mogu upućivati na patološke promjene:

- promjene u izgledu i veličini dojke,

- kvržice ili zadebljanja u dojci,

- uvučene bradavice,

- promjene na koži dojke,

- koža naborana poput narančine kore,

- crvenilo kože,

- bol u dojci,

- iscjedak iz bradavice,

- svrbež dojke ili bradavice,

- kvržica ispod pazuha.

‍

Liječenje raka dojke

Liječenje ovisi o položaju i veličini tumora, vrsti tumora i njegovoj agresivnosti, stupnju proširenosti bolesti, dobi pacijentice i pratećim bolestima.

Metode liječenja raka dojke:

- Kirurško liječenje – dvije su osnovne vrste kirurškog liječenja, poštedna operacija i mastektomija. Poštednom operacijom se odstranjuje tumor i dio zdravog okolnog tkiva. Mastektomijom se uklanja cijela dojka.

- Kemoterapija - putem krvotoka u tijelu uništava stanice raka. Djeluje na stanice koje se dijele, a među tumorskim stanicama je najveći postotak onih koje se dijele, oko devedeset posto.

- Radioterapija - koristi ionizirajuće zračenje za uništavanje eventualno zaostalih stanica raka nakon operacije, oštećujući njihov genetski materijal.

- Endokrina (antihormonska) terapija - preporuča se ženama koje imaju tumore pozitivne na hormonske receptore. Cilj je smanjiti stvaranje hormona estrogena i progesterona ili umanjiti njihovo djelovanje na tumorske stanice.

‍

Kada otići na pregled

Osim redovitog samopregleda dojki, kojeg bi svaka žena trebala obavljati najmanje jednom mjesečno, važno je redovito obavljati dijagnostičke preglede poput ultrazvuka i mamografije, a po potrebi i magnetske rezonance.

Na prvi ultrazvučni pregled najbolje je otići sredinom dvadesetih godina. Prva bazična mamografija obično se snima s četrdeset godina.

Svaka žena koja primijeti bilo kakvu promjenu na dojkama, treba se odmah javiti svom liječniku.

‍

Izvor: Breastcancer.org, ESMO, HeMED, HZJZ, Plivazdravlje