gola žena sjedi okrenuta leđima na stolcu kao znak poticaja na pregled dojki za rano otkrivanje raka
FOTO: Jernej Graj
RAK DOJKE

Rano otkrivanje raka dojke

Rano otkrivanje dijagnoze raka dojke ključno je za uspješno liječenje ove bolesti. Kroz precizne slikovne metode i preglede može se identificirati prisutnost tumora. Ovaj tekst pruža pregled različitih dijagnostičkih tehnika uključujući mamografiju, ultrazvuk, MR, samopregled i genetsko testiranje, objašnjavajući njihovu svrhu i primjenu.

By

Mamo

on

23/10/2024

Rano otkrivanje raka dojke

Rak dojke najčešći je oblik raka među ženama u Republici Hrvatskoj, čineći četvrtinu svih novih slučajeva raka. Rak dojke dijagnosticira se najčešće u dobi iznad pedeset godina, ali je sve više mladih žena koje obolijevaju.

Rano postavljanje dijagnoze raka dojke ključno je za uspješno liječenje. Slikovne metode poput mamografije, ultrazvuka i magnetske rezonance dojki pružaju važne informacije o promjenama u tkivu dojke. Mamografija i ultrazvuk često se kombiniraju za otkrivanje tumora, pružajući dodatne detalje o sumnjivim lezijama. Magnetska rezonanca dojki koristi se za dodatnu karakterizaciju tumora.

Samopregled dojki je ključan prvi korak u očuvanju zdravlja, pružajući nam kontrolu i sigurnost. Redovito provođenje samopregleda omogućava ženama da budu svjesne promjena poput kvržica ili nepravilnosti te da brzo reagiraju, konzultirajući se s liječnikom radi daljnjih dijagnostičkih postupaka.

Rano otkrivanje kroz slikovne metode i samopregled značajno povećava šanse za uspješno liječenje raka dojke.

Samopregled dojke

Samopregled dojki uključuje pažljivo pipanje dojke i pazuha jagodicama prstiju, krećući se kružnim pokretima od bradavice prema van, pokrivajući cijelo područje dojke. Preporuča se obaviti samopregled najprije ležeći, a zatim stojeći, idealno pod tušem ili ispred ogledala. Osim samog pregleda, važno je primijetiti jesu li dojke promijenile oblik, veličinu ili boju.

Ova orijentacijska metoda preporučuje se provoditi jednom mjesečno. Budući da se dojke mijenjaju pod utjecajem hormona tijekom života, važno je pratiti eventualne promjene ili kvržice između samopregleda. Ako primijetite bilo kakvu promjenu na dojci, odmah se obratite liječniku.

Samopregled, uz druge metode pregleda, može znatno povećati izgled za rano otkrivanje karcinoma dojke.

Klinički pregled

Klinički pregled dojki od strane stručnjaka važan je dio rutinske zdravstvene skrbi i ključan za rano otkrivanje raka dojke.

Liječnik će prvo pregledati dojke vizualno, tražeći promjene u veličini, obliku ili simetriji dojki. Također će obratiti pažnju na promjene na koži, kao što su crvenilo, osip ili zadebljanje, kao i promjene na bradavicama poput uvlačenja ili iscjetka.

Zatim će pregledati dojke i aksilarne limfne čvorove palpacijom kako bi utvrdio postoji li prisutnost kvržica, otekline ili drugih promjena koje zahtijevaju daljnju obradu. Iako većinu kvržica otkriju same žene, neke promjene može otkriti samo stručnjak s velikim kliničkim iskustvom.

Ako liječnik otkrije bilo kakve abnormalnosti, može preporučiti dodatne dijagnostičke preglede poput mamografije, ultrazvuka ili magnetske rezonance kako bi dobio jasniju sliku i postavio točnu dijagnozu.

Mamografija

Mamografija je vrsta rendgenskog snimanja, niske doze zračenja, koja može otkriti rak dojke u ranoj fazi.

Zbog svoje jednostavnosti još uvijek predstavlja zlatni standard u dijagnostici ranog otkrivanja karcinoma dojke. Provođenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja karcinoma podrazumijeva korištenje upravo ove metode za screening i prevenciju.

Rano otkrivanje karcinoma dojke putem probirne mamografije omogućava početak liječenja u ranoj fazi, što povećava mogućnost izlječenja i smanjuje stopu smrtnosti.

Sam pregled je gotovo bezbolan i provodi se tako da se dojka obuhvati pločama u različitim položajima kako bi se dobila što bolja slika te utvrdila eventualna potreba za daljnjim pretragama.

Mamografija se u pravilu ne provodi kod žena mlađih od četrdeset godina, osim ako postoji potreba zbog obiteljske anamneze.

FOTO: Anna Tarazevich

Ultrazvuk

Ultrazvučno snimanje koristi zvučne valove visoke frekvencije za detaljan prikaz dijelova tijela, bez izlaganja zračenju.

Ultrazvukom se pregledavaju dojke i limfni čvorovi ispod pazuha. Ako se samopregledom ili mamografijom otkrije bilo kakva tvorba, ultrazvuk pomaže utvrditi je li riječ o solidnoj tvorbi, fibrocističnim ili drugim dobroćudnim promjenama.

Kod mlađih žena, tkivo dojke obično je gušće i sadrži više mliječnih žlijezda, što ultrazvuk čini boljom metodom pregleda od mamografije.

Preporuka je početi s ovom vrstom dijagnostike već u ranim dvadesetim godinma.

Magnetska rezonanca

Magnetska rezonanca omogućuje slikovni prikaz unutrašnjosti tijela korištenjem magnetskog polja i radio valova, bez izlaganja zračenju.

Magnetska rezonanca koristi se za otkrivanje raka kod žena s obiteljskom anamnezom karcinoma dojke, žena s nasljednom mutacijom gena, za dobivanje dodatnih informacija o sumnjivoj tvorbi otkrivenoj mamografijom ili ultrazvukom, kod žena s implantatima te za praćenje odgovora tumora na liječenje.

Magnetska rezonanca dojke je neinvazivan i bezbolan postupak. Pacijentica leži licem prema dolje na stolu s otvorima za dojke, a sam postupak traje oko trideset minuta. Ponekad se koristi kontrastno sredstvo za bolju vidljivost tkiva.

Genetsko testiranje

Genetsko testiranje važan je alat za rano otkrivanje i prevenciju raka dojke, posebno za žene s obiteljskom anamnezom ove bolesti.

Testiranje uključuje analizu DNA radi identificiranja mutacija u specifičnim genima koji povećavaju rizik od razvoja raka dojke. Najpoznatiji su BRCA1 i BRCA2, geni povezani s visokim rizikom za rak dojke i rak jajnika. Mutacije u ovim genima značajno povećavaju rizik za oba oblika raka.

Genetsko testiranje se preporuča ženama s obiteljskom poviješću raka dojke ili jajnika te ženama s poznatom obiteljskom mutacijom u genima BRCA1 ili BRCA2.

Testiranje se provodi uzimanjem uzorka krvi, koji se potom analizira u laboratoriju radi identifikacije genetskih mutacija povezanih s rakom dojke.

Žene s visokim rizikom mogu koristiti ove informacije za donošenje informiranih odluka o nadzoru, prevenciji i liječenju, što može značajno poboljšati ishode i kvalitetu života. Prije nego se žene odluče za testiranje, preporuča se konzultacija s genetskim savjetnikom kako bi se u potpunosti razumjeli rezultati i dostupne opcije.

Rano otkrivanje spašava život

Rano otkrivanje raka dojke ključno je za uspješno liječenje i poboljšanje ishoda za pacijentice. Redoviti samopregledi, klinički pregledi, slikovne metode koje se koriste u dijagnostici raka dojke i genetsko testiranje imaju važnu ulogu u dijagnosticiranju bolesti u najranijim fazama.

Edukacija o važnosti ranog otkrivanja raka dojke i dostupnim dijagnostičkim metodama može značajno smanjiti stopu smrtnosti od ove bolesti.

Žene svih dobnih skupina trebaju biti svjesne simptoma raka dojke i redovito provoditi preporučene preglede kako bi očuvale svoje zdravlje i kvalitetu života.

Rano otkrivanje raka dojke ne samo da povećava šanse za izlječenje, nego poboljšava ukupnu prognozu i omogućava liječenje manje agresivnim terapijama.

FOTO: Ben Hershey

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Republici Hrvatskoj

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od pedeset do šezdeset i devet godina. Ženama u navedenoj dobnoj skupini na kućnu adresu dolazi poziv za besplatni mamografski pregled svake dvije godine.

Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za dvadeset i pet do trideset posto, otkriti dijagnozu u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života ženama koje su oboljele od raka dojke.

Besplatni telefoni za Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke:

Bjelovarsko-bilogorska županija

• 0800 200 156

Brodsko-posavska županija

• 0800 200 164

Dubrovačko-neretvanska županija

• 0800 345 066

Istarska županija

• 0800 202 000

Karlovačka županija

• 0800 200 162

Koprivničko-križevačka županija

• 0800 200 161

Krapinsko-zagorska županija

• 0800 200 127

Ličko-senjska županija

• 0800 200 081

Međimurska županija

• 0800 200 080

Osječko-baranjska županija

• 0800 200 158

Požeško-slavonska županija

• 0800 303 034

Primorsko-goranska županija

• 0800 200 041

Sisačko-moslavačka županija

• 0800 200 159

Splitsko-dalmatinska županija

• 0800 600 707

Šibensko-kninska županija

• 0800 200 301

Varaždinska županija

• 0800 200 163

Virovitičko-podravska županija

• 0800 303 033

Vukovarsko-srijemska županija

• 0800 999 902

Zadarska županija

• 0800 200 157

Grad Zagreb

• 0800 200 166

Zagrebačka županija

• 0800 200 184

Izvor: HZJZ, Dabar, Breastcancer.org, CancerCare, HeMED, Onkologija.hr, Cybermed, Cancer.org,