Kako funkcionira imunološki sustav

Imunološki sustav sastoji se od goleme mreže stanica, organa, proteina i tkiva u cijelom tijelu.

Potpuno funkcionalan imunološki sustav može razlikovati zdravo tkivo od stranih tvari. Ako otkrije stranu tvar, pokrenut će imunološki odgovor — složeni odgovor za zaštitu tijela od napadača. Također prepoznaje i uklanja mrtve i neispravne stanice.

Međutim, imunološki sustav ne radi uvijek kako treba. Ponekad se ne može učinkovito boriti, jer je osoba bolesna ili joj trebaju određeni lijekovi koji utječu na funkcioniranje imunološkog sustava.

Kod autoimunih bolesti i, imunološki sustav pogrešno percipira zdravo tkivo kao nezdravo i pokreće nepotreban napad, što dovodi do neugodnih, a ponekad i opasnih simptoma.

‍

Imunološki sustav sastoji se od niza komponenti, uključujući:

- bijele krvne stanice (leukocite),

- slezenu,

- koštanu srž,

- limfni sustav

- timus,

- krajnike, adenoide i slijepo crijevo.

‍

Limfni sustav tvori mrežu sličnu krvnim žilama. Prenosi tvar koja se zove limfa. Limfa je tekućina koja nosi stanice povezane s imunološkim sustavom do područja koja ih trebaju.

Bijela krvna zrnca neprestano traže patogene. Kada pronađu, počinju se razmnožavati i šalju signale drugim tipovima stanica da učine isto.

Tijelo pohranjuje bijele krvne stanice na različitim mjestima, poznatim kao limfni organi:

- Timus - žlijezda iza prsne kosti u kojoj sazrijevaju bijele krvne stanice poznate kao limfociti.

- Slezena - organ u gornjem lijevom dijelu abdomena u kojem se imunološke stanice okupljaju i rade.

- Koštana srž - meko tkivo u središtu kosti koje proizvodi crvena i bijela krvna zrnca.

- Limfni čvorovi - male žlijezde u obliku graha, rasprostranjene po cijelom tijelu, a najbrojnije po vratu, ispod pazuha, preponama i abdomenu. Povezuju se putem limfnih žila. Imunološke stanice skupljaju se u limfnim čvorovima i reagiraju kada su antigeni prisutni.

- Krajnici, adenoidi i slijepo crijevo - također sadrže limfno tkivo.

‍

Kako funkcionira imunološki odgovor

Imunološki sustav treba moći razlikovati zdrave od nezdravih stanica i tkiva kako bi učinkovito radio.

Oštećenje stanica može biti prisutno iz mnogo razloga, uključujući:

- infektivne agense, poput bakterija ili virusa,

- toksine, poput ugriza ili uboda,

- neinfektivna tjelesna oštećenja kao što je opeklina,

- genetski problem unutar stanica kao što je slučaj s rakom.

Antigen je svaka tvar koja može izazvati imunološki odgovor.

U mnogim slučajevima, antigen je bakterija, gljivica, virus, toksin ili strano tijelo. Ali također može biti stanica koja je neispravna ili mrtva.

Imunološki sustav detektira molekularne uzorke povezane s patogenom u antigenu. Na taj način različiti dijelovi imunološkog sustava prepoznaju antigen kao napadača i pokreću odgovor.

‍

Vrste bijelih krvnih stanica

Postoje dvije osnovne vrste leukocita ili bijelih krvnih stanica:

1. Fagociti

Ove stanice okružuju i apsorbiraju patogene i razgrađuju ih, učinkovito ih uništavajući.

Postoji nekoliko vrsta:

- Neutrofili – poznati i kao granulociti, daju rani odgovor na upalu. Ubijaju patogene, nakon čega umiru.

- Makrofagi - uklanjaju patogene, mrtve neutrofile i druge ostatke.

- Dendritičke stanice - aktiviraju imunološki odgovor i pomažu u uništavanju mikroba i drugih napadača.

- Monociti - mogu se diferencirati u dendritičke stanice i makrofage, prema potrebi.

- Mastociti - pokreću imunološki odgovor kada otkriju antigen.

‍

2. Limfociti

Limfociti pomažu tijelu zapamtiti prethodne napadače i prepoznati ih ako se ponovno vrate.

Limfociti počinju svoj život u koštanoj srži. Neki ostaju u srži i razvijaju se u B limfocite, drugi putuju do timusa i postaju T limfociti. Ove dvije vrste stanica imaju različite uloge.

B limfociti proizvode antitijela i pomažu upozoriti T limfocite. T limfociti uništavaju kompromitirane stanice u tijelu i pomažu upozoriti druge leukocite.

Prirodne stanice ubojice (NK - natural killer) također su limfociti. NK stanice prepoznaju i uništavaju stanice koje sadrže virus.

Uloga B limfocita

Jednom kada B limfociti uoče antigen počinju lučiti antitijela. Antitijela su posebni proteini koji se vežu za specifične antigene.

Svaki B limfocit stvara specifičan antigen.

Antitijela, poznata i kao imunoglobulini, imaju mnoge uloge u imunološkom odgovoru:

- IgG (imunoglobulin G) označava mikrobe tako da ih druge stanice mogu prepoznati,

- IgM je specijaliziran za ubijanje bakterija,

- IgA se nakuplja u tekućinama kao što je slina i štiti prolazak u tijelo,

- IgE štiti od parazita i ima ulogu kod alergija,

- IgD ostaje vezan za B limfocite, pomažući im da započnu imunološki odgovor.

Antitijela se vežu za antigen, ali ga ne ubijaju, samo ga označavaju za uništavanje. Uništavanje je posao drugih stanica, poput fagocita.

Uloga T limfocita

Postoje različite vrste T limfocita ili T stanica.

T-stanice pomoćnice (Th-stanice) koordiniraju imunološki odgovor. Neke komuniciraju s drugim stanicama, a neke stimuliraju B stanice da proizvode više antitijela.

T-stanice ubojice (citotoksični T-limfociti) napadaju druge stanice. Posebno su korisne u borbi protiv virusa. Djeluju tako da prepoznaju male dijelove virusa na vanjskoj strani zaraženih stanica i uništavaju ih.

Uloga prirodnih stanica ubojica

Također vrsta limfocita, sadrže granule sa snažnim kemikalijama. Korisne su za napad na mnoge vrste neželjenih stanica.

Imunitet

Općenito, imunološki sustav postaje jači pri izlaganju različitim patogenima. Do odrasle dobi većina ljudi bila je izložena nizu patogena i razvila je više imuniteta.

Nakon što tijelo proizvede antitijelo, ono čuva kopiju tako da ako se isti antigen ponovno pojavi, tijelo se može brže i bolje nositi s njim.

Za neke bolesti, poput ospica, stručnjaci preporučuju cijepljenje. Ako je osoba primila cjepivo protiv ospica, mala je vjerojatnost da će ih opet dobiti.

Ako necijepljena osoba preboli ospice, rijetko će ih ponovno dobiti.

U oba slučaja tijelo pohranjuje antitijela protiv ospica. Antitijelo je spremno uništiti virus sljedeći put kada se pojavi. To se zove imunitet.

Postoje  tri vrste imuniteta:

- urođeni,

- stečeni,

- pasivni.

‍

Urođeni imunitet

Ljudi se rađaju s nekom razinom imuniteta koji će napadati patogene od prvog dana.

Urođeni imunitet uključuje vanjske barijere našeg tijela — prvu liniju obrane od patogena, poput kože i sluznice grla i crijeva.

Ovaj odgovor je opći i nespecifičan.

Ako patogeni uspiju zaobići urođeni imunološki sustav, makrofagi će ih napasti. Makrofagi će također proizvoditi tvari zvane citokini, koji povećavaju upalni odgovor.

Stečeni imunitet

Zaštita osobe od patogena razvija se tijekom života.

Zahvaljujući cijepljenju i izloženosti raznim bolestima, tijelo razvija niz antitijela na različite uzročnike bolesti. Imunološki sustav pamti prethodne neprijatelje.

Pasivni imunitet

Ovo je privremena vrsta imuniteta koja potječe od druge osobe.

Na primjer, novorođenče prima antitijela od majke kroz posteljicu prije poroda i u majčinom mlijeku nakon poroda.

Pasivni imunitet štiti novorođenče od nekih infekcija tijekom prvih mjeseci života.

‍

Poremećaji imunološkog sustava

Mnogo je načina na koje imunološki sustav može pogriješiti. Vrste imunoloških poremećaja mogu se podijeliti u tri kategorije:

Imunodeficijencija

Nastaje kada jedan ili više dijelova imunološkog sustava ne funkcionira.

Može proizaći iz:

- stanja s kojim se osoba rađa, poznato kao primarna imunodeficijencija,

- razvoja tijekom vremena,

- bolesti koja utječe na imunološki sustav, poput HIV-a,

- liječenja kao što je kemoterapija, lijekova za liječenje autoimunih stanja ili lijekova koji sprječavaju tijelo da odbaci transplantat.

Ova stanja mogu povećati rizik da se osoba razboli ili doživi teške simptome.

Autoimuna stanja

U autoimunim stanjima, imunološki sustav pogrešno cilja na zdrave stanice, a ne na patogene ili neispravne stanice. Ne može razlikovati zdrave od nezdravih stanica i tkiva.

Obično se događa u jednom dijelu tijela, poput gušterače. Uništavanje beta stanica gušterače znači da tijelo ne može proizvoditi inzulin. Ovako nastaje dijabetes tipa 1.

Neke od autoimunih bolesti su i celijakija, reumatoidni artritis, autoimune bolesti štitnjače itd.

Preosjetljivost imunološkog sustava

Kod preosjetljivosti, imunološki sustav reagira na pretjeran ili neprikladan način. Napada svakodnevne tvari, poput prašine, kao da su patogeni.

Ovo se događa kod:

- astme,

- alergije i osjetljivosti na hranu,

- atopijskog dermatitisa.

Teška reakcija može dovesti do anafilaktičkog šoka kada tijelo reagira na alergen tako snažno da može biti opasno po život.

‍

Imunološki sustav složen je sustav koji je odgovoran za preživljavanje. Kada se tijelo suoči sa štetnim napadačima, imunološki sustav pokreće odgovor kako bi uništilo patogene.

Ljudi se rađaju s nekom vrstom imuniteta, ali i izloženost bolestima i cijepljenje pomažu u jačanju obrane tijela.

Neki ljudi imaju oslabljen imunološki sustav zbog zdravstvenih problema ili uzimanja lijekova. Liječnik savjetuje kako zaštititi zdravlje osobe koja živi s oslabljenim imunološkim sustavom.

Jačanje imuniteta uključuje zdravu prehranu i tjelovježbu, izbjegavanje alkohola i pušenja te odgovarajuće cijepljenje.